Prijelaz s plina na struju: isplati li se ugradnja dizalice topline?

Razlog za takva razmišljanja nije samo jedan. Cijene plina posljednjih godina postale su nepredvidive, dugoročna stabilnost više nije sigurna kao nekad, a sve se više govori i o energetskoj neovisnosti i održivosti.

U tom kontekstu, dizalica topline se nameće kao jedno od najlogičnijih rješenja. No, pitanje koje se nameće jest — je li taj prijelaz zaista isplativ i što on konkretno znači u praksi?

Zašto ljudi uopće razmišljaju o prelasku?

Prije svega, treba reći da plin kao energent nije nestao i da i dalje ima svoje mjesto. Međutim, ono što se promijenilo jest percepcija sigurnosti i dugoročne isplativosti.

Sve češće se događa da korisnici žele sustav koji im daje veću kontrolu nad troškovima i manju ovisnost o tržištu energenata. Upravo tu dolazi do izražaja električna energija, pogotovo kada se kombinira s vlastitom proizvodnjom putem solarne elektrane.

Kako dizalica topline zapravo mijenja način grijanja?

Za razliku od klasičnih sustava na plin koji energiju dobivaju iz izgaranja, dizalica topline koristi energiju iz okoliša — zraka, vode ili tla — i uz pomoć električne energije pretvara je u toplinu.

Ono što je posebno važno jest učinkovitost. U praksi to znači da za 1 kWh potrošene električne energije možete dobiti 3 do 4 kWh toplinske energije, ovisno o uvjetima i sustavu.

Zbog toga se dizalice topline smatraju jednim od najučinkovitijih načina grijanja danas.

Kolika je razlika u troškovima?

Da bi se razumjela stvarna razlika, najbolje je pogledati konkretan primjer.

Uzmimo kuću koja se grije na plin i godišnje za grijanje i toplu vodu troši oko 1.200 do 1.800 eura, ovisno o veličini i izolaciji.

Ako se isti objekt prebaci na dizalicu topline, godišnji trošak električne energije za grijanje može pasti na otprilike 500 do 800 eura.

To znači da se već samim prelaskom može ostvariti značajna ušteda.

Što se događa kada se doda solarna elektrana?

Tu stvari postaju još zanimljivije.

Ako kućanstvo proizvodi vlastitu električnu energiju putem solarne elektrane, dio ili čak veći dio potrošnje dizalice topline može se pokriti iz vlastitog izvora.

U tom slučaju, trošak grijanja može pasti na vrlo niske razine — ponekad i na simboličan iznos tijekom godine.

Upravo zato se danas sve češće razmišlja o ovim sustavima kao o jednoj cjelini.

Je li prelazak kompliciran?

Jedno od čestih pitanja je koliko je sam prijelaz zahtjevan.

U većini slučajeva, ugradnja dizalice topline ne zahtijeva radikalne promjene, ali ovisi o postojećem sustavu grijanja.

Kod novijih kuća ili onih s podnim grijanjem, prijelaz je obično jednostavniji i učinkovitiji. Kod starijih objekata s radijatorima potrebno je dodatno procijeniti sustav, ali ni to nije prepreka — samo zahtijeva kvalitetno planiranje.

Zato je važno da se prije odluke napravi realna procjena stanja objekta i potreba.

Kada prelazak ima najviše smisla?

U praksi se pokazuje da je prelazak posebno isplativ u nekoliko situacija.

Kod kuća koje već imaju visoke troškove grijanja, kod objekata koji prolaze energetsku obnovu ili kod korisnika koji žele dugoročno smanjiti ovisnost o plinu i drugim energentima.

U takvim slučajevima investicija ne donosi samo uštedu, nego i veću sigurnost.

Što treba uzeti u obzir prije odluke?

Najvažnije je razumjeti da svaki objekt ima svoje specifičnosti.

Nije svaka kuća ista i ne postoji jedno rješenje koje odgovara svima. Zato je ključno pogledati:

• stvarnu potrošnju energije
• način grijanja
• izolaciju objekta
• buduće planove (npr. solar, električni automobil)

Tek nakon toga ima smisla govoriti o konkretnom rješenju.

Ovdje možete vidjeti neka od naših rješenja za dizalice topline.

Zaključak

Prijelaz s plina na struju, odnosno na dizalicu topline, u većini slučajeva ima smisla — pogotovo kada se gleda dugoročno.

Ne radi se samo o uštedi, nego o promjeni načina na koji kućanstvo koristi energiju i o većoj kontroli nad troškovima u budućnosti.

Kada se tome doda i mogućnost vlastite proizvodnje električne energije, dobiva se sustav koji može značajno smanjiti ovisnost o tržištu i donijeti stabilnost koju je danas sve teže postići.

Razmišljate o prelasku na dizalicu topline?

Ako vas zanima ima li takav sustav smisla za vaš objekt i koliku biste uštedu mogli ostvariti, ispunite kratki upitnik.

Na temelju vaših podataka možemo napraviti konkretnu procjenu i predložiti rješenje koje ima smisla u praksi — bez nagađanja i s jasnim brojkama.